Kako vratiti dugove prema banci, privatnim osobama, kamatarima i inima?

Prije stvaranja duga ovo bi pitanje trebalo doći na red ako se namjeravate zadužiti – naravno. Svi mi želimo bar dio luksuza, priuštiti sebi stvari koje nam najčešće ne trebaju, ali nas vesele te se tako stvara začarani krug želja, žudnje za stvarima i upadanja u kovitlac zaduživanja ili rasipanja novca ako ga imamo. Sjesti za stol i napraviti proračun, (ako imamo od čega), prva je stvar prije kupnje onoga što planiramo. Što će nam neka stvar, putovanje, tečaj, hobi koji ćemo platiti donijeti, a što oduzeti gledano dugoročno?
Banke su tu i za dobro i za zlo. Koliko god kruže loše priče o njima, što bi ljudi bez kredita? Bi li bili sretniji i mirniji, manje pohlepni, više razumni u svojim željama i potrošnji novca općenito? Istina je da se teško možemo odreći tehnološkog napretka, točnije, sprava i sparavica kao što su mobiteli kojima nas svako malo u reklamama zasipaju, potom auta, što rabljena, što nova, benificije za stanove…. Ovo zadnje je možda najveća zamka. Zašto? Svatko želi imati vlastiti krov nad glavom i ne razmišlja hoće li biti u stanju vraćati kredit narednih 30 godina, a kad dođe do problema krive se banke. Podstanarske muke tjeraju ljude u kredite, a krediti u zarobljeništvo dugovanja. Ipak će većina radije riskirati za vlastiti krov nad glavom nego da trpi nečije hirove i maltretiranja u tuđim stanovima. Isto tako, rado ćemo posegnuti u džep za “dobrim automobilom” da bi se pokazali drugima, a sve to opet preko kredita leasinga ili keša ako ga imamo dok pri tome ne mislimo mnogo na dalju budućnost. Uglavnom, zaključak je da dugovi nastaju zbog zatvaranja očiju pred budućnošću, a vrlo rijetko su tu iz krajnje nužde kad je budućnost u datom trenutku potpuno irelevantna. Trošimo više nego što imamo, a to je samo po sebi paradoks.
Banke
Prestanite kriviti banke, jer biste bez njih bili na biciklu ili vlastitim nogama, a ne u automobilima i vlastitim stanovima.
Budući da banke vani uvijek moraju vratiti više novca nego su posudile, dolazi do toga da se zadužujemo kako bi vraćali dugove.
No ipak je to razlog zašto nam se raspada ekonomija, a nezaposlenost i siromaštvo rastu dok se dugovi gomilaju. Priče o raspodjeli bogatstva su utopijski san. Bogati će se dalje bogatiti, a većina ljudi će i dalje nepromišljeno upadati u dugove.
Banke su tu da se bogate, banke su tu da spase i, na koncu, banke su tu da im služite koliko i one služe vama. Pitanje je što je u glavi onih koji su izričito i apsolutno protiv kredita? Kako misle da bi ljudi opstajali u današnjem visoko razvijenom društvu da ne mogu od banaka posuditi novac bez obzira što su kamate poražavajuće. To je mač s dvije oštrice, a ne sa jednom.
Kako vratiti dugove?
Odgovor je vrlo jednostavan. Ne zadužujte se osim u krajnjoj nuždi. Sve ostalo je stvar planiranja, dobrog proračuna i hladne glave. U zanosu pri pogledu na novi tip automobila, na poznatu marku cipela, na navodno nisku cijenu za egzotična putovanja – prvo zavirite u vlastiti džep i razmislite o sutrašnjici, a potom vidite možete li sebi priuštiti ono što želite.

Tags: